Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost predstojnika Odsjeka za strateško komuniciranje. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem medija, međunarodnih odnosa te nacionalnog identiteta i imidža. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je pet knjiga te više od pedeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Hrvatska i susjedi

Knjiga „Hrvatska i susjedi“ bavi se međusobnim odnosima država nastalih raspadom bivše Jugoslavije te znanstveno istražuje imidž Hrvatske u regiji..

Je li Hrvatska uistinu regionalni lider? Kako susjedi doživljavaju Hrvatsku i na temelju čega grade svoju percepciju? Koliko su ratovi opteretili imidž Hrvatske u Srbiji? U kojoj državi je Hrvatska najpopularnija? Što su najveće hrvatske „izvozne“ vrijednosti? Kako Hrvatsku doživljavaju građani, koji su našu zemlju posljednji put posjetili osamdesetih godina a kako mladi rođeni tijekom rata? Koji su povijesni stereotipi o Hrvatima još prisutni u javnom mnijenju a koje je „lansirao“ rat? Koga pojedini narodi smatraju odgovornim za sve zlo koje nam se dogodilo devedesetih? Zašto su Jadransko more i hrvatska obala najveći magnet svim narodima s područja bivše države? Kome Makedonci, Srbi, Slovenci, Crnogorci te Bosanci i Hercegovci najviše vjeruju u Hrvatskoj te što znaju o našim povijesnim velikanima a što o hrvatskim naporima oko punopravnog članstva u Europskoj uniji? Kako mediji u regiji izvještavaju o Hrvatskoj te koliko se njihova slika Hrvatske razlikuje od javnog mnijenja tamošnjih građana? To su samo neka od pitanja, na koja sustavno, analitički i s mnoštvom argumenata, odgovara ova knjiga.
Autor je proveo dva vrlo kompleksna istraživanja – opsežno terensko istraživanje javnog mnijenja, doslovce od „Vardara pa do Triglava“ te analizu medijskog izvještavanja o Hrvatskoj u šest država, nastalih raspadom Jugoslavije. To je ujedno najveće takvo istraživanje provedeno ikada na našim prostorima, a u knjizi su objavljeni najatraktivniji i najvažniji njegovi rezultati. Kako dolaze u pravom trenutaku možda najbolje svjedoči činjenica kako je prošlo desetak godina od završetka svih sukoba na prostoru nekadašnje države te dvedeset godina od raspada Jugoslavije i početka samostalnih putova bivših republika.
Ova knjiga nam daje jasnu sliku o tome kakav su utjecaj ostavili raspad Jugoslavije, srbijanska agresija, rat u Bosni i Hercegovini i obrambeni rat u Hrvatskoj na međusobnu percepciju, odnosno s kakvim predrasudama i naslijeđem kročimo u budućnost. Knjiga se bavi državama s kojima smo donedavno dijelili izazove zajedničkog života u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije a danas predstavljaju značajna izvozna tržišta, emitivna turistička područja te značajne političke i gospodarske partnere, s kojima ćemo - zbog zemljopisne uvjetovanosti - dijeliti i budućnost na ovim prostorima, unutar Europske unije ili neovisno o njoj.
Imidž Hrvatske u svijetu tema je o kojoj se sve više govori ali, nažalost, još je malo znanstvenih radova koji se bave tom problematikom. Imidž Hrvatske u regiji, odnosno u državama bivše Jugoslavije tema je koja do sada uopće nije obrađivana. Za razliku od znanstvene nezainteresiranosti za tu problematiku, mišljenje hrvatskih susjeda o Republici Hrvatskoj postaje joj sve važnije na njezinu putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, tijekom kojeg nastoji igrati ulogu regionalnog lidera te proširiti svoj politički i gospodarski utjecaj u regiji.
Knjiga je podijeljena u dvije velike cjeline. U prvoj se analiziraju odnosi Hrvatske i susjednih država kroz društveno povijesni kontekst. Autor nas vodi kroz povijest „ulaska“ Hrvatske u Jugoslaviju, prednosti i nedostatke zajedničkog života te prati raspad bivše države, put hrvatske samostalnosti, vrijeme rata i poraća. Posebno analizira političku i gospodarsku suradnju Hrvatske s državama u regiji te nas upoznaje s usponima i padovima u međusobnim odnosima. Posebna vrijednost je sustavan pregled dosadašnjih istraživanja imidža Hrvatske i Hrvata u državama regije te istraživanje korijena „povijesnih“ stereotipa Srba o Hrvatima, u tekstovima srbijanskih intelektualaca kroz povijest.
Druga velika cjelina donosi rezultate istraživanja, uz njihovu interepretaciju pisanu na popularan i razumljiv način. Završno poglavlje se bavi mogućnostima regionalnog brendiranja Hrvatske i propuštenim šansama da se Hrvatska uistinu afirmira kao regionalni lider.
Rezultati koje donosi ova iznimna knjiga otkrivaju goleme potencijale, ali i prepreke u međusobnim odnosima te ukazuje na mogućnosti jačanja tih odnosa te kvalitetnijeg upravljanja imidžom Hrvatske u regiji. Korist od istraživanja nemaju samo politički akteri već i druge interesne skupine a posebno gospodarstvenici, kojima regija predstavlja prilično atraktivno tržište. Građani pak ovom knjigom dobivaju iznimno zanimljiv sadržaj (koji se čita u jednom dahu) o tome „kako nas oni vide i zašto baš tako“.

Iz recenzije prof. dr. Ivana Šibera

Kada se govori o odnosima među državama najčešće se imaju na umu politički i ekonomski odnosi, analiziraju se sukobi i sporazumi političkih elita, razmatraju se koristi i štete za pojedinu stranu. Pri tom se često zaboravlja da u svemu tome vrlo značajnu ulogu imaju i javnosti tih zemalja kao i mediji kao posrednici između elita, društvene zbilje i javnosti.
Imidž pojedine zemlje, kao 'meka' varijabla međunarodnih odnosa, duboko je ukorijenjen u svijest ljudi, radi se o sadržaju koji je, ponekad, taložen stoljećima kroz povijest i prenošen generacijama kao dio socijalnog nasljeđa.
Narodi na ovim prostorima, koji su ne tako davno bili dijelovi zajedničke države, imali su razdoblja kako zajedničke tako i međusobne borbe. Danas, kada su neposredni sukobi za nama, kada se liječe traume ne tako davnih sukoba, kada se javlja urgentna potreba svih za međusobnom suradnjom, kada su narodi na ovim prostorima ponovno suočeni s potrebom međusobnog uvažavanja, kada se radi o sve većoj razmjeni roba i usluga, otvaraju granice za ideje i ljude, izrazito je važno ne samo da se 'ponovno' međusobno upoznamo, već i da pokušamo razumjeti kako nas drugi vide i zašto nas vide na takav način. Knjiga Bože Skoke usmjerena je upravo na tu, do sada izrazito zanemarenu, problematiku.
Što je to što drugi vide u nama, što poštuju a čega se plaše, koje su hrvatske komparativne prednosti a što su nedostaci? Izrazito je važno saznati odgovore na ta i slična pitanja ako želimo poboljšati suradnju s drugima, predstaviti se u najboljem svijetlu, pronaći one sadržaje po kojima smo prepoznatljivi i na njima graditi pozitivan imidž.
Ova knjiga je uspješna kombinacija ozbiljnog znanstvenog rada, inovativne metodologije i čitljivog, na neki način i publicističkog stila što omogućuje komunikativnost sadržaja za širi krug potencijalnih čitatelja.
Radi se o istraživanju koje nije usmjereno isključivo znanstvenoj spoznaji, već u sebi uključuje i mogućnost neposredne primjene u različitim područjima od ekonomije, turizma, do sporta, zabave i slobodnog vremena. Ukratko, ako želimo surađivati s drugima, nužno je ne samo da ih upoznamo, već i shvatimo što oni misle o nama i zašto. Ova knjiga Bože Skoke je značajan doprinos tom razumijevanju.
prof. dr. Ivan Šiber

Izvatci iz knjige

Najučestalije asocijacije koje se vežu uz Hrvatsku u svim državama, odnose se na Jadransko more, obalu i odmor a istodobno turistički posjeti su i dalje glavni razlog posjeta Hrvatskoj iz svih država bivše Jugoslavije, osim Srbije.
Imidž Hrvatske u Srbiji još je opterećen ratnim zbivanjima i stereotipima iz prošlosti i kroz tu prizmu se promatra trenutačna politička i gospodarska pozicija Hrvatske, te se formira odnos građana prema Hrvatskoj. Takav slučaj značajnije je prisutan i u Crnoj Gori te djelomično u Bosni i Hercegovini. Međutim, u svim državama, pa čak i u Srbiji percipirani su hrvatski gospodarski razvoj i njezini vanjskopolitički uspjesi.
(...)
Građani susjednih država se „dive“ Hrvatskoj u pogledu prirodnih prednosti (more, obala i otoci) te ju doživljavaju kao naprednu zemlju u pogledu standarda i kvalitete življenja, gospodarskog razvoja i ugleda u svijetu. U cijeloj regiji je percipirana kao najpoželjnije turističko odredište a u značajnom broju kategorija percipira ju se i kao najnapredniju bivšu jugoslavensku republiku, nakon Slovenije. Međutim, nisu dovoljno percipirane sve hrvatske prednosti i vrednote. Naime, pored turizma, zamijećene su prirodne ljepote, gospodarski razvoj, arhitektura, kultura, sportski uspjesi, glazba i zabavni sadržaji. Međutim, nedovoljno su percipirani hrvatski proizvodi i tvrtke, hrvatski velikani, gastronomija, demokratski standardi, sigurnost i napori oko napredovanja prema punopravnom članstvu u Europskoj Uniji…
(...)
Postoje razlike u imidžu Hrvatske iz perspektive građana i medija. Naime, građani percipiraju puno više hrvatskih značajki i prednosti te puno cjelovitije sagledavaju Hrvatsku, dok su mediji fokusirani na uski krug tema i Hrvatsku doživljavaju kroz ograničen broj kategorija. Također, u načinu izvještavanja, Hrvatska se ne prikazuje u onakvom svjetlu kako ju vide građani tamošnjih zemalja.
(...)
Istraživanje je potvrdilo kako su posjeti Hrvatskoj i osobna iskustva građana povezani s pozitivnijim mišljenjem o Hrvatskoj. Također je očito kako ispitanici koji su boravili u Hrvatskoj prije rata, svoju sliku o Hrvatskoj grade na temelju tih sjećanja i medijskog izvještavanja, dok ispitanici koji su doživjeli Hrvatsku posljednje desetljeće mogu puno kompleksnije i cjelovitije sagledati život u Hrvatskoj i napraviti puno realnije usporedbe s matičnim zemljama, pa tako u tamošnjim javnostima imamo prisutne najmanje tri slike Hrvatske – jugoslavensku Hrvatsku, ratnu Hrvatsku i europsku Hrvatsku. Izuzetak je Slovenija, čiji su građani najviše kontinuirano posjećivali Hrvatsku a više ih je ovdje boravilo nakon rata, nego u bivšoj Jugoslaviji.