Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost predstojnika Odsjeka za strateško komuniciranje. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem medija, međunarodnih odnosa te nacionalnog identiteta i imidža. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je pet knjiga te više od pedeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Knjiga Hrvatski velikani izaziva dobre reakcije

Najprodavanije izdanje Vecernjeg lista - knjiga Hrvatski velikani

Originalnu objavu moćete vidjeti ovdje: citajme.com

“Očekivao sam čak i burnije napade jer je ovo tema o kojoj svatko može imati svoje mišljenja i emocionalni odnos prema pojedinim velikanima. Pogotovo u našem podijeljenom društvu teško nalazimo konsenzus oko pojedinih imena, i teško ih želimo objektivno sagledati. A nama je baš to bio izazov”

Božo Skoko jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gdje je voditelj kolegija Odnosa s javnošću. Doktorirao je međunarodne odnose s javnošću te tijekom dosadašnje karijere objavio niz znanstvenih stručnih radova s područja međunarodnih odnosa, odnosa s javnošću, medija i promocije. Napisao je prvu knjigu o imidžu i hrvatskom identitetu ‘Hrvatska- identitet, image i promocija’. Strateški je savjetnik PR agencije Milenium. Radio je kao novinar i urednik na Hrvatskoj televiziji. Povod razgovora za CitajMe.com njegova je nova knjiga ‘Hrvatski velikani’ koja je predstavljena na sajmu knjiga Interliber na kojem je Božo Skoko potpisivao knjige i družio se sa čitateljima.

Anita Hučić: U samo nekoliko tjedana prodano je više od 3.000 primjeraka Vaše knjige ‘Hrvatski velikani’.

Što mislite zašto je knjiga postigla takav tržišni uspjeh?

Božo Skoko: Očito ljudima nedostaje takvih sadržaja. Drago mi je da se naši čitatelji zanimaju za hrvatski identitet i vlastite velikane. Kad smo pripremali knjigu vodili smo se time da bude dovoljno argumentirana i znanstveno potkrijepljena, a opet s dovoljno publicističkog stila, da bude zanimljiva svima. To je tip knjige koja se čita, ali i ponovno iščitava, odnosno koja nastoji biti atraktivno štivo, koje će netko pročitati u jednom dahu, ali i koristan podsjetnik kad god poželite saznati nešto o pojedinom velikanu.

Kako je došlo do nastanka knjige ‘Hrvatski velikani’? Koliko vremena Vam je bilo potrebno za pisanje te po kojem kriteriju ste odabrali značajne hrvatske osobe?

Već godinama prikupljam različite materijale, istraživanja i knjige o našim velikanima. Uglavnom prikupio sam sve što je posljednjih više od stotinu i pedeset godina objavljeno na ovu temu, a sudjelovao sam i u nekoliko istraživanja javnog mnijenja o tome koga građani smatraju najvećima. No, dodatni interes je potaknuo ulazak Hrvatske u EU, kad su nas inozemne kolege počele ispitivati – tko su najveći Hrvati, po kome želite biti prepoznatljivi u Europi? Prvu selekciju smo napravili svojevrsnim presjekom imena onih koji se redovito pojavljuju u literaturi, odnosno onih po kojima smo imenovali trgove, institucije, podizali im spomenike… Do ostalih smo došli sustavnom selekcijom, u kojoj je sudjelovali više od stotinu intelektualaca s različitog područja djelovanja. Naime, mnoga imena zaslužnih su zaboravljena pa ih je trebalo ponovno otkriti. Zato smo se vodili nizom kriterija, koji su opisani u knjizi.

Ove godine na Interliberu ste imali priliku i predstaviti te potpisivati Vašu knjigu – Što ste o impresijama na knjigu mogli čuti od čitatelja?

Uvijek mi je drago osobno razgovarati sa čitateljima jer od svakog od njih ponešto naučim. Ljudi su uglavnom zadovoljni i izborom, i načinom selekcije. Posebno mi je drago kad su mi po potpis dolazili djedovi i bake, koji žele primjerke sačuvati za svoje unuke, jer ih smatraju korisnom riznicom o vlastitim vrijednostima. Čitatelji obično sugeriraju koga bi još voljeli „ubaciti“ u nekome od sljedećih izdanja…

Kako se nosite s negativnim komentarima o Vama i knjizi koju ste napisali?

Iskreno očekivao sam čak i burnije napade jer je ovo tema o kojoj svatko može imati svoje mišljenja i emocionalni odnos prema pojedinim velikanima. Pogotovo u našem podijeljenom društvu teško nalazimo konsenzus oko pojedinih imena, i teško ih želimo objektivno sagledati. A nama je baš to bio izazov. Bez obzira koliko smo bili argumentirani u svojim namjerama, nema dvojbe kako će se to nekima svidjeti, a nekima ne. No, čini se da smo napravili korisnu stvar, jer je jako puno pohvala i komentara od onih do čijeg mišljenja mi je stalo. Priželjkivali smo da ova knjiga izazove određenu polemiku o tome zašto je netko u knjizi, a eventualno ne bi trebao biti i sl. kako bi svi zajedno mogli prevrednovati uloge pojedinih naših velikana…

Štete li neki negativni komentari ili mislite da upravo oni povećavaju prodaju knjige i prihvaćenost kod publike?

Nekolicina negativnih komentara je stigla s krajnje desnice i krajnje ljevice. Jedni uglavnom ne mogu vidjeti Tita u knjizi, a drugima smeta velik broj crkvenih ljudi ili neki drugi pojedinci, koje percipiramo kao velike domoljube. Svaki komentar, bilo pozitivan, bilo negativan skreće pozornost na knjigu i onda ljudi žele vidjeti što to uistinu tamo piše pa ju kupe. Najgore je kad je neka knjiga potpuno prešućena, i ne izazove nikakve emocije, ni komentare. Zato je svaka polemika dobra. A onda je najbolje da ljudi sami pročitaju, i ocijene. Zato sam iskreno oduševljen kad dobijem pisma od potpuno nepoznatih ljudi, koji kažu da su desetljećima očekivali takvu knjigu.

Smatrate li da je moguće odrediti koja je ciljna skupina kojoj ste obratili, može li se uopće čitatelje svrstavati po nekim skupinama?

To bi bilo teško procijeniti, ali sudeći po iskustvu s Interlibera, odnosno promocija ili reakcija, mislim da je rado čitana i među mlađima, i starijima, odnosno visoko obrazovanima, ali i onima s nižom stručnom spremom, što me iskreno veseli.

S obzirom kako ste jedan od vodećih stručnjaka za odnose s javnošću te ste već pisali o hrvatskom identitetu i imidžu Hrvatske, mislite li da će ‘Hrvatski velikani’ doprinijeti brendiranju Hrvatske, odnosno stvaranju boljeg imidža naše zemlje?

Knjiga zapravo nema takvu misiju. Njezin prvotna namjera jest ojačati svijest i razinu informacija u domaćoj javnosti o našim velikanima, odnosno našim doprinosima Europi i svijetu. Mislim da itekako možemo biti ponosni na ta imena koji su nas zadužila i proslavila. Kad postanemo svjesniji njihove uloge, kad ih bolje upoznamo, onda ćemo o njima kvalitetnije svjedočiti i drugima i promovirati ih u svijetu. Svijet nas premalo prepoznaje po našim velikanima, a neki su uistinu zaslužili svjetsku pozornost.

Što mislite o ovogodišnjem Interliberu – posjećenost, kvaliteta i kvantiteta naslova.

Što Vam nedostaje na zagrebačkom sajmu knjige da bi bio svjetski?

Bio sam oduševljen posjećenošću svih dana, osobito uoči i tijekom vikenda. To jasno govori da ni kriza nije umanjila ljubav prema knjizi i čitanju. Ipak ne mogu se oteti dojmu da je nekako u fokusu bila kupnja po povoljnijim cijenama, što nužno ne mora biti loše. No, to ipak baca u drugi plan one druge odrednice, koje imaju sajmovi svjetskog formata. I trebalo bi na tome poraditi.

Jeste li uspjeli u mnoštvu knjiga na Interliberu pronaći neku za sebe?

Svake godine pa tako i ove, imao sam unosnu kupnju na Interliberu. Neke sam zanimljive naslove slučajno otkrio, pronašao sam na rasprodaji neka stara izdanja koja sam dugo htio imati, a ove godine sam se naoružao i mnoštvom kreativne dječje literature za dvogodišnjeg sina.

Imate li neki žanr uz koji se opuštate te koji su Vam najdraži autori?

Možda je to profesionalna deformacija, ali uistinu svašta čitam. Što iz potrebe, što iz radoznalosti, a što iz zabave. I obično paralelno čitam lijepu književnost, publicistiku, i znanstvenu literaturu. Evo baš na stolu imam kanadskog književnika Michaela O’Briena, nobelovca Maria Vargasa Llosu i pjesnika Maka Dizdara, nekoliko knjiga o templarima i njihovoj povijesti, javnoj diplomaciji i liderstvu.

Za kraj, recite nam, koji su Vaši planovi za budućnosti? Planirate li pisanje neka nove knjige ili pokretanje nekog drugačijeg projekta?

Puno je planova, ali ćemo vidjeti što je ostvarivo. Uskoro bi mi u Londonu trebalo izići poglavlje u knjizi jednog engleskog znanstvenika, koji se bavi Hrvatskom. S nekoliko kolega se već dugo bavim idejom kako inozemnoj javnosti na atraktivan i šarmantan način ispričati priču o Hrvatskoj i Hrvatima, a da se pritom pozabavimo vlastitim stereotipima, vrijednostima ali i manama. Čak nam se javilo i nekoliko izdavača. A u iduće dvije godine ću svakako raditi na jednoj novoj znanstvenoj monografiji koja će se baviti međunarodnim odnosima s javnošću.

Preuzmite cijeli članak ovdje