Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost predstojnika Odsjeka za strateško komuniciranje. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem medija, međunarodnih odnosa te nacionalnog identiteta i imidža. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je pet knjiga te više od pedeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Konferencija o brendiranju Hrvatske

U organizaciji Večernjeg lista održana je konferencija posvećena brendiranju Hrvatske. Uz predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović, jedan od glavnih govornika bio je dr.sc. Božo Skoko.

Na jednom od najprestižnijih društvenih događanja u Hrvatskoj, na kojima se bistri i definira hrvatska budućnost, u okviru ciklusa konferencija Hrvatska kakvu trebamo, u ponedjeljak 29. svibnja 2017. u zagrebačkom hotelu Esplanade raspravljalo se o brendiranju Hrvatske.

Konferenciju su otvorili glavni i odgovorni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, istaknuvši važnost imidža u globaliziranom svijetu. A nakon toga prvo ekspertno predavanje održao je dr.sc. Božo Skoko, govoreći o strategijama i mogućnostima brendiranja Hrvatske.

"Promocija i brendiranje država nekada su bili luksuz ili dodatna vrijednost, međutim taj proces posljednjih godina postaje nužnost iz dva razloga. S jedne strane, ljudi, kapital i poduzeća postaju sve izbirljiviji prilikom odabira destinacija za ulaganja, odmor ili posjete pa se države moraju izboriti za njihovu blagonaklonost. Nerijetko različite države, gradovi i regije nude slične atrakcije, ulagačke mogućnosti, istovjetne standarde života, gastronomsku ili kulturnu ponudu. U tom će slučaju posjetitelji, ulagači ili potencijalni stanovnici izabrati onaj grad, regiju ili državu koja se ističe od ostalih, koja ima veću razinu privlačnosti ili koja budi pozitivnije asocijacije i emocije, odnosno koja ima jači brend. S druge strane, ako se država dovoljno ne trudi oko vlastitog brendiranja postoji opasnost da ju „etiketira“ netko drugi, mimo njezine volje. Naime, u nedostatku relevantnih informacija ili jasne slike o nekoj državi, globalne institucije, mediji ili pojedinci mogu mimo volje pojedinih država utjecati na njihov imidž plasiranjem određenih informacija ili stajališta, pozitivnog ili negativnog predznaka. Takav pristup nazivamo „vanjskim brendiranjem“. Obično kažemo da se neka država uspješno brendirala kad građanima u bilo kojem dijelu svijeta na spomen te države padnu na pamet ujednačene pozitivne asocijacije, kad iz prvog pokušaja znaju po čemu je posebna, kakva je njezina kultura i koji su doprinosi svijetu, kad prepoznaju njezin velikane, kad ju žele posjetiti, kušati njezine proizvode, osjetiti njezin način života… " - među ostalim rekao je Skoko.

Kao uzore u brendiranju naveo je Nizozemsku, Dansku i Švicarsku, države koje su površinom manje od Hrvatske. "Zašto sam odabrao baš te tri države? Zato što su sve tri – iako nam se to uopće ne čini na prvi pogled – površinom manje od Hrvatske i što na njihovim primjerima možemo puno toga naučiti. One pričaju sjajne priče o sebi, svojim identitetima, povijesti, kulturi, načinu života… Postigle su vrlo visoku razinu globalne prepoznatljivosti. I ne samo da su svijet podučile o svojim vrednotama i posebnostima, već su nas zainteresirale da ih i sami otkrivamo. I što je posebno zanimljivo za nas – nikada se ne skrivaju iza alibija kako su male europske države i kako ni na što ne mogu utjecati. Bez obzira na veličinu teritorija, te države uspješno šire utjecaj u svijetu i dodatno zarađuju na svemu što je povezano s njihovim identitetom i imidžom! One su svjesne važnosti brendiranja i ponašaju se kao brendovi. " - rekao je Skoko, dodajući da bi netko mogao reći da je te države teško uspoređivati s Hrvatskom budući da su stare demokracije i bogate države. Međutim, prošlo je više od četvrt stoljeća kako smo postali neovisni i međunarodno priznati, više od dvadeset godina kako smo slobodni, te skoro četiri godine kako smo članica Europske unije. To je i više nego dovoljno za ispričati priču svijetu o sebi i predstaviti se na dostojanstven način. U vremenu globalnih komunikacija i dostupnih tehnologija, kreativnosti i inovativnosti treba nam daleko manje vremena da privučemo nečiju pozornost i pobudimo interes. Zato je proces brendiranja danas dostupan i manje razvijenim državama. - dodao je Skoko.

Zatim je iznio niz modela i strategija po kojima je moguće brendirati Hrvatsku te upozorio na prednosti i nedostatke na tom putu.

"Hrvatska od svoje neovisnosti nije uspjela okupila svoje vodeće intelektualce, kreativce, komunikacijske stručnjake, gospodarstvenike i političare kako bi postigli konsenzus oko toga koje to vrijednosti treba sadržavati brend Hrvatska, u čemu smo dobri i po čemu želimo biti prepoznatljivi u svijetu. Zato oni koji nas dobro poznaju kažu da su naši najjači aduti – ljepota zemlje i prirodna raznolikost, pozicioniranost u Europi – na susretištu kultura i civilizacija, bogata kulturna baština, inovativnost i kreativnost ljudi kroz povijest ali i danas, hrabrost i slobodoljubivost, otvorenost i gostoljubivost, bogata tradicija, specifičan način života, koji se često odlikuje ležernošću, druženjima i bogatom gastronomijom, ali i osjećaj za stil (uostalom svijetu smo darovali kravatu, a Hrvatice su među najbolje odjevenim Europljankama)… Mnogi nam zavide što još jedemo organsku hranu i pijemo čistu vodu, imamo dobru klimu, sigurne ulice i vremena za najbliže. U svemu tome bi trebalo bistriti novi hrvatski brend, a prije toga riješiti se hrvatskoga jala, ideoloških podjela, osjećaja manje vrijednosti i kopiranja loših uzora. " - zaključio je Skoko.

Eskpertna predavanja su potom održali: dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić sa Instituta za međunarodne odnose te Zvonimir Frka Petešić, stručnjak za javnu diplomaciju i veleposlanik Hrvatske u Maroku.

Nakon uvodnih predavanja obratila se hrvatska predsjendica. Opširnije o njezinu izlaganju:

https://www.vecernji.hr/vijesti/i-danas-pratite-konferenciju-hrvatska-kakvu-trebamo-1172826

Potom su uslijedila tri okrugla stola na kojima je nastupio niz stručnjaka za promociju, gospodarstvenika i političara, a na kojima se razgovaralo o novom smjeru hrvatske vanjske politike, promociji kroz kulturu te promociji hrvatskih brendova na međunarodnom tržištu.