Gdje se nalazite: Božo Skoko > Novosti > Poslijediplomski specijalistički studij ODNOSI S JAVNOŠĆU

Početna Kontakt English Impressum

Božo Skoko

• Biografija
• Znanstveni radovi
• FPZg
  • O FPZg-u
  • Nastava
  • Poslijediplomski studij iz odnosa s javnošću
• Komentari
• Članci u medijima
  • Medijske objave
  • Intervjui
• Novosti
• Galerija

poslijediplomski

10.10.2011

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Studij novinarstva

Poslijediplomski specijalistički studij ODNOSI S JAVNOŠĆU

Nositelj studija:

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Studij novinarstva (Odsjek za novinarstvo i odnose s javnošću

Trajanje studija:

Studij traje jednu (1) godinu, odnosno dva (2) semestra. Svaki semestar traje petnaest (15) tjedana.

Uvjeti upisa na studij

Studij mogu upisati:

• pristupnici koji su završili dodiplomski četverogodišnji studij na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (predbolonjski program) s prosjekom ocjena većim od 3,5;
• pristupnici koji su završili diplomski studij na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (bolonjski program) s prosjekom ocjena većim od 3,5;
• pristupnici koji su završili dodiplomski ili diplomski studij na nekom od fakulteta društvenih ili humanističkih znanosti prema „predbolonjskom“ ili „bolonjskom“ programu u Republici Hrvatskoj, s prosjekom ocjena većim od 3,5;
• pristupnici koji su završili sveučilišni dodiplomski ili diplomski studij iz drugih područja, u Republici Hrvatskoj, s prosjekom ocjena većim od 3,5;
• pristupnici strani državljani koji su završili diplomski studij na nekom od fakulteta društveno-humanističkih znanosti s prosjekom ocjena većim od 3,5 a kojima je diploma nostrificirana prema zakonskim propisima RH.

Iznimno će se dozvoliti upis pristupnika, koji imaju manji prosjek od 3,5 ali uz preporuku dva sveučilišna nastavnika ili dokazane rezultate o uspješnoj karijeri u odnosima s javnošću (djelovanje duže od 3 godine na izvršnim i voditeljskim pozicijama u odnosima s javnošću).

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetak studija omogućava teorijsko i praktično razumijevanje odnosa s javnošću te znanja potrebna za strateško upravljanje programima odnosa s javnošću i njihovu primjenu u korporativnom sektoru i javnim institucijama, uz korištenje neprednih komunikacijskih alata i metodologije.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Ispunjavanjem svih predviđenih uvjeta za završetak studija, polaznik(-ica) stječe akademski naziv: sveučilišni/-a specijalist/-ica iz odnosa s javnošću.

Posebnosti studija

Ovo je prvi poslijediplomski studij iz odnosa s javnošću u Hrvatskoj. Prilikom kreiranja studija vodili smo se najnaprednijim svjetskim iskustvima i spoznajama, odnosno konzultirali smo savjete i propise IABC-a (Međunarodna udruga poslovnih komunikatora), PRSA-e (Američko društvo za odnose s javnošću), IPR-a (Institut za odnose s javnošću) te IPRA-e (Međunarodna udruga za odnose s javnošću), koji predstavljaju najkvalitetniju modernu sintezu teorije i prakse odnosa s javnošću u globalnim okvirima. Velika pomoć pri kreiranju studija bila je Američka komisija za izobrazbu u odnosima s javnošću, koja je poradila na standardizaciji obrazovanja u odnosima s javnošću u Sjedinjenim Američkim Državama, kao kolijevci odnosa s javnošću, a čije su preporuke kasnije prihvatile i mnogobrojne europske zemlje. Na studiju su angažirani vodeći hrvatski i regionalni znanstvenici i stručnjaci iz odnosa s javnošću i srodnih disciplina.

Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

Studij se sastoji od šest obveznih i dvanaest izbornih kolegija. Od dvanaest ponuđenih izbornih kolegija polaznici biraju i kao obvezne upisuju četiri, dva u prvom a dva u drugom semestru. Obvezni kolegiji nose 5 a izborni 4 ECTS boda. Svi su kolegiji jednosemestralni. Tijekom studija svaki polaznik je dužan izraditi dva seminarska rada, jedan u prvom a drugi u drugom semestru te završnu radnju na kraju studija.

PRVI SEMESTAR

Naziv kolegija	ECTS	SATI (ukupno)
Obvezni
1. Upravljanje odnosima s javnošcu	5	30
2. Istraživacke metode u odnosima s javnošcu	5	30
3. Korporativno komuniciranje	5	30
Izborni (biraju se 2)
1. Integrirano marketinško komuniciranje	4	20
2. Politicko komuniciranje: izborne kampanje	4	20
3. Informacijske tehnologije u odnosima s javnošcu	4	20
4. Napredne komunikacijske vještine	4	20
5. Interkulturalna komunikacija i odnosi s javnošcu	4	20
6. Etika odnosa s javnošcu	4	20

DRUGI SEMESTAR

Naziv kolegija	ECTS	SATI (ukupno)
Obvezni
1. Teorija odnosa s javnošcu	5	30
2. Odnosi s javnošcu u politici	5	30
3. Odnosi s medijima – strateško i krizno komuniciranje	5	30
Izborni (biraju se 2)
1. Upravljanje brandovima	4	20
2. Izborno ponašanje	4	20
3. Odnosi s javnošcu i novi mediji	4	20
4. Odnosi s javnošcu neprofitnih organizacija	4	20
5. Javnost i javno mnijenje	4	20
6. Lobiranje	4	20

Br.	Kolegij	Nositelji	ECTS
I. SEMESTAR
1.	Upravljanje odnosima s javnošću	Dr.sc. Božo Skoko	5
2.	Istraživačke metode u odnosima s javnošću	Dr.sc. Vesna Lamza-Posavec	5
		Dr.sc. Nebojša Blanuša
		Dr.sc. Dragan Bagić
3.	Korporativno komuniciranje	Dr. sc. Dejan Verčič	5
Izborni kolegiji (biraju se dva)
1.	Integrirano marketinško komuniciranje	Dr.sc. Ana Tkalac	4
		Dr.sc. Goroslav Keller
2.	Političko komuniciranje: izborne kampanje	Dr.sc. Dražen Lalić	4
3.	Informacijske tehnologije u odnosima s javnošću	Dr.sc. Damir Boras	4
		Dr.sc. Nikolaj Lazić
4.	Napredne komunikacijske vještine	Dr.sc. Smiljana Leinert-Novosel	4
5.	Interkulturalna komunikacija i odnosi s javnošću	Dr.sc. Sanjin Dragojević	4
		Dr.sc. Iko Skoko
6.	Etika u odnosima s javnošću	Dr.sc. Daniel Labaš	4
		Dr.sc. Gordana Vilović
II. SEMESTAR
1.	Teorija odnosa s javnošću	Dr.sc. Zoran Tomić	5
2.	Odnosi s javnošću u politici	Dr.sc. Marijana Grbeša	5
3.	Odnosi s medijima – strateško i krizno komuniciranje	Dr.sc. Danijel Labaš	5
		Dr.sc. Igor Kanižaj
Izborni kolegiji (biraju se dva)
1.	Upravljanje brandovima	Dr.sc. Božo Skoko	4
2.	Izborno ponašanje	Dr. sc. Ivan Šiber	4
		Dr.sc. Nebojša Blanuša
3.	Odnosi s javnošću i novi mediji	Dr. sc. Nenad Prelog	4
		Dr.sc. Domagoj Bebić
4.	Odnosi s javnošću neprofitnih organizacija	Dr.sc. Besim Spahić	4
		Dr.sc. Ivan Tanta
5.	Javnost i javno mnijenje	Dr.sc. Tomo Jantol	4
6.	Lobiranje	Dr.sc. Igor Vidačak	4

Za izborni predmet student može odabrati jedan kolegij s drugih poslijediplomskih specijalističkih studija na Fakultetu političkih znanosti, odnosno drugih fakulteta društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj (uz odobrenje Vijeća studija).

Struktura studija,ritam studiranja i obveze studenata

Struktura 1. semestra
Obvezni predmet 1	5	ECTS
Obvezni predmet 2	5	ECTS
Obvezni predmet 3	5	ECTS
Izborni predmet 1	4	ECTS
Izborni predmet 2	4	ECTS
Ukupno	23	ECTS
Struktura 2. semestra
Obvezni predmet 1	5	ECTS
Obvezni predmet 2	5	ECTS
Obvezni predmet 3	5	ECTS
Izborni predmet 1	4	ECTS
Izborni predmet 2	4	ECTS
Ukupno	23	ECTS
Završna radnja	14	ECTS
Ukupno	60	ECTS

U skladu s Bolonjskim procesom svaki semestar vrijedi 23 ECTS-a a završna radnja dodatnih 14 ECTS-a, dakle godina ukupno vrijedi 60 ECTS-a. Glavni predmeti imaju vrijednost od 5 ECTS, a izborni 4 ECTS što se temelji na utrošenim satima studentskog rada na predmetu.
Osim obveznih predmeta, u svakom semestru je potrebno upisati izborne predmete i time postići ukupan broj bodova potrebnih za završetak jednog semestra. Izborni predmeti mogu se birati s liste izbornih predmeta a u svakom semestru polaznici mogu odabrati i izborni kolegij među predmetima s drugih poslijediplomskih studija Fakulteta političkih znanosti, odnosno drugih fakulteta društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj.
Nastava na ponuđenim izbornim kolegijima će se izvoditi ako ga upiše najmanje 5 studenata.

Obvezne predmete čine ključni predmeti potrebni za svladavanje željenih znanja iz odnosa s javnošću dok izborni predstavljaju dodatna znanja s različitih komunikacijskih područja te omogućavaju studentima široku mogućnost izbora specifičnih znanja i vještina, sukladno njihovu zanimanju. Studenti su obvezni u svakom semestru pisati jedan seminarski rad odnosno projekt.
Ispit se polaže kod nositelja kolegija a ako kolegij ima više nositelja polaznici biraju kod kojeg će nositelja polagati ispit.

Uspjeh na ispitu ocjenjuje se ocjenama od 1 do 5, najmanja prolazna ocjena je 2, a ukupni se uspjeh studija ocjenjuje na osnovi prosječne ocjene i tjednih sati odslušanih predmeta.
Tijekom drugog semestra studenti izabiru temu završne radnje koju izrađuju u suradnji s mentorom. Tema se prijavljuje Stručnom vijeću koje potvrđuje mentora i imenuje povjerenstvo za ocjenu i obranu rada. Završni (diplomski) se rad ocjenjuje s maksimalno 14 ECTS bodova.

Prijenos ECTS bodova s drugih studija je moguć i odnosi se na predmete koji su svojim sadržajem identični ili slični ponuđenim obveznim i izbornim predmetima na studiju. Prijenos i priznavanje bodova odobrava predmetni nastavnik.

Pod završetkom studija se smatra sakupljenih 60 ECTS bodova, od čega se 14 odnosi na završnu radnju. S prikupljenih 28 ECTS bodova, student može prijaviti završnu radnju, uz suglasnost mentora. Temu radnje i mentora odobrava Vijeće studija. Student napisanu radnju predaje najkasnije 6 mjeseci nakon odslušanih kolegija te ju brani pred komisijom. Uspješno napisan i obranjen završni specijalističkli rad nosi 14 bodova. Od početka do završetka studiranja maksimalno mogu proći dvije godine.

Ukoliko su tijekom studiranja na studiju stekli manje od (uključivši) 23 ECTS-a odobrava im se ponovni upis u prvi semestar studija a odslušani i položeni ispiti im se priznaju. Ukoliko su položili od (uključivši) 28 do 36 ECTS-a odobrava im se upis u drugi semestar. Ukoliko su ostvarili 36 ili više ECTS-a, plaćaju posebne troškove, odobrava im se polaganje preostalih ispita te izrada završne radnje, bez ponovnog upisa.

Mjesta izvođenja studijskih programa

Cjelokupni studijski program izvodit će se na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Lepušićeva 6 u Zagrebu.
Polaznicima studija na raspolaganju je i fakultetska knjižnica, koja posjeduje velik broj izdanja s područja odnosa s javnošću, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvedbi nastave

• dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, voditelj studija

• dr. sc. Ivan Šiber, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Smiljana Leinert Novosel, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Dražen Lalić, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Marijana Grbeša, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr.sc. Nebojša Blanuša, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Sanjin Dragojević, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Gordana Vilović, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Tomo Jantol, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Nenad Prelog, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Igor Kanižaj, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Domagoj Bebić, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Vesna Lamza Posavec, Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Zagreb,
• dr. sc. Damir Boras, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Nikolaj Lazić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Dragan Bagić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Ana Tkalec-Verčić, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Goroslav Keller, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Danijel Labaš, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu,
• dr. sc. Ivan Tanta, Odjel za komunikologiju, Sveučilište u Dubrovniku,
• dr. sc. Zoran Tomić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Mostaru,
• dr. sc. Iko Skoko, Filozofski fakultet, Sveučilište u Mostaru,
• dr. sc. Dejan Verčič, Fakultet za družbene vede, Univerzitet u Ljubljani,
• dr. sc. Besim Spahić, Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu,
• dr. sc. Igor Vidačak.

Broj studenata

Optimalan broj studenata koji se mogu upisati je 40.

Procjena troškova studija

Jednogodišnji troškovi studija po studentu iznose 20.000 kn.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskih programa

Tijekom studija provodit će se redovito anketiranje polaznika u svrhu redovitog praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskih programa.
Profesionalno, zakonsko i etično odvijanje studija nadzirat će Vijeće poslijediplomskog studija, Odsjek za novinarstvo i odnose s javnošću te Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti.
Navedeni subjekti (uz pomoć vanjskih stručnjaka) također će pratiti kvalitetu studija te uspješnost izvedbe pojedinih predmeta.