Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

2020. - godina svetog Jeronima

Promocija knjige Slobodana Prosperova Novaka "Sveti Jeronim Dalmatinac" i najava obilježavanja 1600. obljetnice smrti tog popularnog sveca u zagrebačkom muzeju Mimara bio je prvorazredan društveni događaj.

Više od stotinu uglednika iz javnog, kulturnog, znanstvenog i političkog života, uključujući hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar KItarović, nazočilo je ovom iznimnom događaju u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije i Millenium promocije. A predstavljanje knjige bilo je povod za okrugli stol posvećen Svetom Jeronimu, koji je moderorao prof.dr. Božo Skoko. O liku i djelu tog poznatog sveca govorili su: Blaženko Boban, župan Splitsko-Dalmatinske županije; prof.dr.sc. Slobodan Prosperov Novak, autor knjige; mons. Jure Bogdan, vojni biskup i dugogodišnji rektor Zavoda svetog Jeronima u Rimu te Damir Šarac, publicist i novinar Slobodne Dalmacije.

U uvodnom obraćanju Skoko je naglasio kako se godine 2020. navršava 1600. obljetnica smrti svetog Jeronima, jednog od najvažnijih svetaca u povijesti kršćanstva, jednog od najvećih velikana kršćanske kulture i europske civilizacije, te zasigurno jednog od najpoznatijih i najznačajnijih svjetskog velikana rođenih na našim prostorima. Po njemu nose ime mnogobrojne crkve, samostani, zavodi, instituti, ulice i trgovi, diljem svijeta. Bio jedan od najučenijih ljudi svoga vremena, koji je preveo Bibliju s hebrejskog i grčkoga na latinski (popularna Vulgata), a taj se „službeni“ prijevod, na kojem je radio petnaestak godina, koristio stoljećima, sve do naših dana. Dodao je kako se ubraja se među četiri velika zapadna crkvena oca, uz svete Ambrozija, Augustina i Grgura Velikog. Na Tridentinskom saboru je proglašen crkvenim naučiteljem (najviša titula koja se može dobiti u hijerarhiji svetaca), a takvih je samo trideset u dvije tisuće godina Crkve. Neki mu pripisuju i titulu jednog od prvih europskih mislilaca. Njegov opus je kamen temeljac europske kulture, jer je omogućio uporabu latinskoga kao jezika zapadnoeuropske kulturne integracije. Zaslužan je za povezivanje antičke kulture sa zapadnoeuropskom civilizacijom, a i za popularizaciju biblijske baštine. Gotovo da nema renesansnog ili baroknog slikara svjetskog glasa koji ga nije naslikao. Bio je omiljena tema i mnogobrojnih hrvatskih umjetnika. A jedan od najljepših njegovih spomenika, onaj Meštrovićev nalazi se ispred zgrade hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu. Zato je ovo povijesna prilika da se Hrvatska konačno na pravi način predstavi svijetu kao domovina svetog Jeronima.

Naime, poznato je da je taj živopisni svetac, koji je posljednje 34 godine života proveo kao isposnik i pokornik u mjestu Isusova rođenja – Betlehemu, rođen polovicom četvrtog stoljeća na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije pa je njegova veza s Hrvatima koji su kasnije naselili ove prostore iznimno jaka. Uostalom o tome svjedoče mnogobrojne crkve podignute njemu u čast diljem domovine i dijaspore (od zagrebačkog Maksimira, Rijeke i Šibenika do Slanoga i Herceg Novog), te bogata kulturna baština. Hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu, kao najvažnija hrvatska institucija u Vječnom gradu, posvećen je njemu još u 15. stoljeću, dok su na tom mjestu, na lijevoj obali Tibera bili gostinjac i crkvica. Naime, čak su ga i pape povezivale s Hrvatima kao baštinicima njegova zavičaja, a stoljećima je vladalo uvjerenje kako je baš on Hrvatima podario glagoljicu kao njihovo pismo. Svetog Jeronima se posebno povezivalo s Dalmacijom jer se predstavljao kao ponosni Dalmatinac, a tako je postao i zaštitnikom Dalmacije, odnosno Splitsko-Dalmatinske županije. Svjestan svoje teške naravi, često je znao reći: „Oprosti mi Bože jer sam Dalmatinac!“.

Knjiga Slobodana Prosperova Novaka prikazuje svečev život, djelo i utjecaj na hrvatski narod, kao njegove baštinike na iznimno zanimljiv način te predstavlja važan iskorak u popularizaciji tog sveca u hrvatskom narodu u prigodi ove značajne obljetnice.