Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Hercegovina kao poslovni brend

Kako brendirati Hercegovinu?

U INTERA Tehnološkom parku u Mostaru održan je skup na temu „Hercegovina kao poslovni“ brend, na kojoj je dr.sc. Božo Skoko prezentirao rezultate istraživanja o imidžu Hercegovine.

U raspravi o brendiranju Hercegovine sudjelovao je i poznati TV novinar Goran Milić. Rezultati istraživanja provedenog u Hercegovini i Bosni su pokazali kako su najčešće prve asocijacije na spomen Hercegovine: Mostar (osobito među Bosancima) i kamen, krš (osobito među Hercegovcima).Od ponuđenih asocijacija, Neretva (osobito među Bosancima) i kamen/krš (osobito među Hercegovcima), najčešće se povezuju sa regijom Hercegovine. Mostar je destinacija koja se najčešće (32%) navodi kao ona koja najbolje predstavlja suštinu Hercegovine.Hercegovci znatno češće nego Bosanci u tom kontekstu navode Međugorje (14%), a Bosanci pak znatno češće nego Hercegovci Neum (9%) ili Počitelj (8%).Geografska lociranost Hercegovine se smatra najvećom komparativnom prednošću Hercegovine u odnosu na okolne regije.Tri perceptivno najveća nedostatka hercegovačke regije su: nezaposlenost (34%), loša politička situacija (30%) te loša infrastruktura (13%).Skokovi sa Starog mosta u Mostaru najčešće su navedena manifestacija po kojoj bi Hercegovina mogla postati poznata široj javnosti. Hercegovci izdvajaju Svjetski festivala mladih u Međugorju, u tom kontekstu.Stari most u Mostaru općenito se smatra najatraktivnijim simbolom Hercegovine, osobito među Bosancima. Hercegovci češće od Bosanaca u tom smislu izdvajaju Gospino svetište u Međugorju.

Događaju su nazočili brojni gosti iz svijeta politike i poduzetništva.Jedan od sudionika rasprave bio je ugledni novinar i urednik na Al Jazeeri Balkans, Goran Milić. „Hercegovina se može prepoznati po bezbroj stvari, možda ne baš po onima na kojima se inzistira, ali Međugorje sigurno, Mostar i Neum dakako.Tu su i vina primjerene kvalitete za cijenu. Nisu to najbolja vina na svijetu, ali su jedina u ovom dijelu regije koja daju kvalitetu odgovarajuće cijene.Zatim, janjetina i prstaci od gastronomije te Široki Brijeg kao grad s najvećom kvalitetom života u BiH. Kad gledate kako oni rade, najbolji su.“ - rekao je novinarima Milić. Po njegovim riječima, najbolje bi se bilo ugledati na one koji su uspjeli svoj kraj brandirati, a nemaju vele ponuditi. Kao primjer naveo je Švicarsku, koju zna po Heidi, dobroj proizvodnji satova i pokojim stvarima. Ali, Švicarska je brand zbog te proizvodnje, zbog satova, zbog načina života, sigurnosti.- Brand je život, poručio je između ostalog Milić nadodajući da Hercegovci imaju toliku vrijednost života i stil uživanja u životu, vrijednog za brandiranje.Žive u kamenu, a ona iskustva koja su imali u Njemačkoj, one radne navike i onaj pristup da nema sjedenja i čekanja posla, to je nešto što traje desetljećima i što je možda malo surovo, ali pozitivno.Kaže kako se za brandiranje Hercegovine ne čini puno pogreški, jer je to propulzivna sredina i tu se živi za pedeset posto bolje nego u ostatku zemlje.

Dugogodišnji turistički djelatnik, jedan od panelista na ovoj konferenciji, Mili Bijavica, vlasnik turističke agencije Fortuna, kaže da se u turističkom pogledu može postići još više.Tu je jedno bogatstvo koje se može valorizirati samo kroz turizam, smatra Bijavica ističući da treba vrijedno i pošteno raditi, pa će se sve stvari složiti, no, Hercegovina tu ima prednost zbog po tradiciji svojih vrijednih stanovnika.Za turizam bi, kaže, bilo još bolje kad bi se i politika pobrinula oko ukidanja barijera i uređenja poslovnog okruženja, a ne da to sve pojedinac sam mora uraditi.Turizmu bi, prema njegovim riječima, trebalo dati status izvoznika i da se ovaj sektor oslobodi plaćanja PDV-a, što je jedini stimulans razvijanju destination menagement companyja koja nudi ovu regiju u svom paketu.Ivan Jurilj, direktor Regionalne razvojne agencije REDAH, ističe da se turizam ovdje ne razvija već se događa.„Hercegovina kao regija je bogata velikim kulturnim i prirodnim nasljeđem, međutim, kao turistička regija još nije zaokružena.Nedostaje nam i institucionalnog, zakonodavnog te onoga dijela koji dolazi od svijesti ljudi“, rekao je te naglasio da je Hercegovina poznata po svemu, prvo u proizvodnji, pa po izvozu brojnih proizvoda potrebnih za brojne svjetske brandove.Miro Raguž, kreativni direktor agencije Smart iz Mostara, izjavio je kako Hercegovina može postati poslovni brand, no, tu je mnoštvo čimbenika. „Hercegovinu svi volimo, ali je nejasan taj identitet koji kod njenih stanovnika žilavo ostaje.Za jednu regiju koja je podijeljena između dva entiteta, županija i slično, neshvatljivo je da se njeni stanovnici jedinstveno osjećaju kao Hercegovci.To je jedan od najvećih potencijala Hercegovine i jedan od najvećih razloga zašto bi ona postala brend“ - rekao je Raguž. (prema Dnevnom listu)