Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Moć stereotipa

Bivša SFRJ: Što mislimo jedni o drugima?

Što o nama misle naši susjedi Srbi, Crnogorci, Slovenci, Bosanci i Makedonci? Kako percipiraju prosječnog Hrvata i kakve stereotipe vezuju uz hrvatski narod? Jesmo li u njihovim očima uistinu regionalni lider, kulturan i napredan narod ili nas doživljavaju kao lošije i slabije od sebe? Jesmo li nakon svih ratnih događanja na prostorima bivše Jugoslavije postali pobjednici ili negativci? Zapravo, koliko su se ta poimanja promijenila od onih prijeratnih ili povijesnih? Kako bismo odgovorili na ta i slična pitanja pokušali smo "iskopati" relevantna znanstvena istraživanja.

Doduše, vrlo je malo novijih radova koja se bave međusobnom percepcijom država na prostoru nekadašnje Jugoslavije, pa tako i imidžom Hrvatske u susjednim zemljama. Značajniji broj istraživanja starijeg je datuma a odnosi se na istraživanja etničke distance i stereotipa među narodima bivše Jugoslavije.

Iako je teza o drevnoj etničkoj mržnji među narodima bivše Jugoslavije vrlo popularna u interpretacijama raspada Jugoslavije i krvavog rata koji je uslijedio, mnoga starija istraživanja etničke distance pokazuju kako je ta teza prilično pojednostavljena i neutemeljena. Hrvatski politolog na privremenom radu u Skandinaviji dr. Dejan Jović tvrdi kako bi ozbiljan povjesničar teško mogao naći dovoljno dokaza za tu tezu, čak i kad se radi o Srbima i Hrvatima, a kamoli ostalim parovima jugoslavenskih naroda. U prilog tome govori i istraživanje o socijalnoj distanci, koje je proveo Dragomir Pantić među radničkom populacijom u Jugoslaviji 1987. Istraživanje pokazuje da je, primjerice, jedino prema Albancima ta distanca bila značajna. Od ostalih naroda, Slovenci su pokazivali najveću distancu prema drugima, posebno prema Muslimanima. U svim ostalim slučajevima (čak i kod Slovenaca u odnosu na druge narode), više od 50 posto ispitanika izjavilo je kako ne bi bio nikakav problem da se vjenčaju s osobom druge nacionalnosti. Najznačajnije je, pritom, da je postotak onih koji su izražavali takav stav kod Hrvata i Srba u odnosu jednih prema drugima bio izrazito visok. U tom uzorku je, 72 posto Hrvata izjavilo da im ne bi bio problem vjenčati se sa Srpkinjom, a 74 posto Srba ne bi imalo problem vjenčati se s Hrvaticom.

Hrvati Bošnjacima dvolični a Bošnjaci Hrvatima gostoljubivi

Od poratnih istraživanja stereotipa izdvaja se istraživanje Nebojše Petrovića, koji je 2002. godine istraživao mogućnosti pomirenja između Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Prema rezultatima tog istraživanja Srbi i Hrvati jedni druge vide gotovo identično, i ta je slika donekle ali ne pretjerano, negativna. Bošnjaci u sličnoj nijansi vide i Hrvate, dok Hrvati Bošnjake vide nešto manje negativno, gotovo na granici neutralnosti. Opći stereotipi su najnegativniji između Srba i Bošnjaka, a posebno je negativna slika Srba u očima Bošnjaka.

Preuzmite cijeli tekst ovdje