Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Okupljanje Skoka u Rasnu

Okupljanje pripadnika prezimena Skoko iz cijelog svijeta

Nekoliko stotina Skoka iz Hercegovine, Dalmacije, Slavonije, Zagreba, Slovenije, Njemačke, Kanade, SAD-a i Australije okupilo se 9. kolovoza u Rasnu kraj Širokog Brijega, odakle su stasali, kako bi se bolje međusobno upoznali i kako bi istražili zajedničke korijene.

Naime, prema popisu stanovništva iz 1742. u tom širokobriješkom selu živio je Jakov Skoko sa devet članova obitelji.

Njegovi sinovi i unuci su potom selili prema Mostaru i Ljubuškom, a praunuci i prema Dalmaciji, Slavoniji i diljem svijeta…

No, najviše ih je ipak ostajalo u tom malom mjestu, okruženom pitomim krajolikom.

Iako se Skoko smatra tipičnim hercegovačkim prezimenom, prvi put je zabilježeno 1625. u Požegi jer je otac čuvenog osloboditelja Slavonije od Turaka fra Luke Ibrišimovića bio Skoko.

Taj je velikan i kršten kao Skoko, ali je kasnije kad je ostao bez oca uzeo majčino prezime.

Kasnije se oblici prezimena Skoko poput Skokić pojavljuju na Visu (1632.), Supetru na Braču (1739.), imotskom Prološcu (1744.) te na Pelješcu (1774.).

U to doba dio Skoka naselio je i okolicu Splita te Istru, očito bježeći pred Turcima.

No, budući da su partizani prilikom „oslobađanja“ Širokog Brijega spalili stare matice rođenih i krštenih, teško je utvrditi kad se Skoke prvi put pojavljuju u Hercegovini, te koliko ih je ondje živjelo krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog stoljeća, odnosno je li spomenuta obitelj Jakova Skoke bila tek jedna od rijetkih koja se vratila na turski teritorij, nakon progona ostalih od strane Turaka, kako bi od nje stasale sve današnje Skoke u Hercegovini.

To preostaje istražiti dvojici doktora znanosti i profesora komunikacijskih znanosti iz obitelji Skoko – fra Iki i Boži te neumornom istraživaču Ivanu Dugandžiću, koji je po majci Skoko, koji su obećali pisano izdanje posvećeno rodoslovlju Skoka već za sljedeće druženje.

Druženje u središtu sela započelo je svetom misom zahvalnicom u prekrasnoj staroj župnoj crkvi, koju je predvodio dr. fra Iko Skoko, gvardijan u Mostaru uz koncelebraciju fra Ivana Kvesića, koji ovog ljeta slavi 50. obljetnicu misništva.

On je imao i dodatni razlog nazočiti ovom slavlju jer statistike pokazuju kako se najviše širokobrijeških Skoka ženilo iz plemena Kvesića.

Nakon, svete mise kratko predavanje o rodoslovljima i podrijetlu Skoka održao je Ivan Dugandžić, koji je iznio niz zanimljivosti i statistika.

Primjerice, u razdoblju od 1872. do 1972. najviše muških Skoka nosilo je ime Ivan, Jozo i Bože, a među ženama najzastupljenija imena su bila Anica i Janja.

Potom je dr.sc. Božo Skoko pozdravio nazočne u ime svih raseljenih Skoka, a posebice onih iz Ljubuškog i Zagreba, koji su došli u velikom broju.

Naime, najveći dio ljubuških Skoka potječe od Šimuna, koji je doselio iz širokobriješkog u ljubuški kraj te imao četvoricu sinova – Barišu, Nikolu, Antu i Jozu, koji su nastanili najprije Grab, a potom njihova djeca i Klobuk.

Ipak, danas najviše Skoka i dalje živi u župi Rasno, čak 42 obitelji, pa se i ovdje može primijeniti ona stara uzrečica kako „… sve naseli, a sebe ne raseli“. No veliki broj ih je i izvan granica Hercegovine, ponajviše u Zagrebu, Splitu, Slavonskom Brodu, Puli i otoku Čiovu.

Mnoštvo je poznatih Skoka, koji su kroz povijest ali i sadašnjost ostavili dubok trag na različitim područjima djelovanja – od čuvenog fra Ilije Skoke, koji je zaslužan za utemeljenje župe Rasno do suvremenih umjetnika, znanstvenika, dizajnera, poduzetnika…

No, značajan dio svoje snage Skoke duguju, kako reče fra Iko, i nevjestama koje su svojim udajama za Skoke unosile nove genetske potencijale. (tm)