Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Regionalni Biznisplus o razvoju turizma

Kako bolje razviti turizam u regiji

U sklopu regionalne koferencije Biznisplus, održane u Zagrebu od 6. do 8. ožujka 2014., održan je okrugli stol na temu „Kako bolje razviti turizma u regiji – masovni, luksuzni, zdravstveni...“, na kojem je zajedno s vodećim stručnjacima i menadžerima u turizmu govorio i dr. Božo Skoko.

Na prvom okruglom stolu drugog dana konferencije Biznis plusa i poslovnog kluba Biznis plus u zagrebačkom hotelu Westin sudionici su tražili nove strategije u hrvatskom turizmu odnosno su se pitali, kako bolje razviti turizam u regiji – masovni, luksuzni, zdravstveni ili su najveći potencijal turisti izdaleka. Osnovni zaključak svih jest da su ponuđači premalo povezani.

„Previše smo se fokusirali na obalu, a istovremeno i kontinentalna Hrvatska ima šta ponuditi“, upozorio je Božo Soko s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba. On kaže kako je prema istraživanjima provedenim na razini Europe do 2003. godine imidž Hrvatske bio vezan uz rat. „Nakon 2003. u prvi plan su izbile prirodne ljepote, turizam i prekrasna obala s tisuća otoka. Između 2004. i 2006. Hrvatska je postala hit destinacija među medijima i turističkim operatorima. U tom periodu nije bilo uglednijeg inozemnog medija koji nije objavio niz hvalospjeva o Hrvatskoj. Nakon toga je Hrvatska na mnogim ljestvicama bila birana kao najpoželjnija destinacija, što smo, naposlijetku, i kapitalizirali“, kazao je Skoko.

Razloge takvog uspjeha Skoko vidi u ranoj turističkoj promociji i pojačanoj kvaliteti usluge. U prilog Hrvatskoj je išla i činjenica da je tada bila novootkrivena destinacija. Međutim, zadnje istraživanje pokazuje da turisti Hrvatsku još uvijek percipiraju isključivo kao lijepu destinaciju koja ima čisto more, prekrasnu obalu, ravijen turizam i uglavnom ništa više. „Porazno je da u zadnjih desetak godina nismo uspjeli nametnuti još neke prednosti kao što su kultura, gastronomija, pa i činjenicu da smo nova članica EU, zahvaljujući političkoj stabilnosti i razvoju demokracije. Lijepo je što smo atraktivna destinacija, ali pojavit će se još neke zanimljive i novootkrivene destinacije i uzeti na pozornost, ako nememo strateško upravljanje brendom i ne ponudimo i druge kvalitete. Zbog toga nam se događa da Hrvatska lagano silazi s ljestvice Top 10 najatraktivnijih destinacija za ovu godinu, a ondje se primjerice pojavljuje novootkrivena Makedonija ili Crna Gora.“, naveo je Skoko naglasivši da u poimanju određenih destinacija vladaju trendovi, kao što su u modi. „Vi ste u trendu nekih četiri, pet godina i ako to iskoristite na svim mogućim razinama tada ostajete trajno u trendu kao Španjolska i Francuska. Međutim, ako se ne potrudite dovoljno iz godine u godinu nuditi nove razine usluga i kvalitete, te iznova biti zanimljivi, ne možete živjeti na staroj slavi, jer tada dođu neke nove destinacije i zasjednu na vaše zvjezdano mjesto“, istaknuo je Skoko.

Sve pozitivnijom je ocijenio sliku cijele regije, prema kojoj je u Europi zavladala pozitivna percepcija kako je riječ o neotkrivenom dijelu Europe koji se isplati vidjeti. Osim Hrvatske turisti su tako počeli otkrivati i Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, te je iz novih istraživanja vidljivo da Hrvatska više ne može mirno spavati te mora postati svjesna regionalne konkurencije. „Ljudi koji dolaze žele osjetiti što više u što kraćem vremenu i upravo zbog toga konkurencija može biti komplementarna. Pitanje je kako se međusobno povezujemo i nudimo cijelu priču, ali zajednički možemo mijenjati imidže svojih država i cijele regije“, zaključio je Skoko.

Ivo Bašić, zamjenik hrvatskoga ministra za turizam, naveo je kako noćenja u kontinentalnom dijelu države predstavljaju dva posto svih noćenja i donose četiri posto svih prihoda. Priznao je da su u tu vrstu turizma ulagali velika sredstva, ali rezultati nisu onakvi kakve su očekivali. Kako kaže Bašić, „teško je očekivati da će zaživjeti neki mali objekt bez drugih većih usluga u blizini“. S njim se složio i Dan Vidošević, direktor prodaje i marketinga iz Spa & Sport Resort Sv. Martin, te je naveo i jedan primjer. „Apsurd je da kad gost poželi posjetiti vinariju, naš rececionar mora zvati svakog posebno provjeriti je li kod kuće. Nema te komercijalne strane da bi se dogovorili za dežurstva tko i kada te koji dan dežura“, kaže Vidošević.

„Inače, postoji dobra suradnja slovenskog i hrvatskog turizma u vezi sa gostima iz Kine. Ovi turisti naime ne dolaze samo u Hrvatsku, nego u regiju pa ostanu tri dana kod nas, tri dana u Sloveniji, nekoliko dana u Austriji. Ta suradnja u regiji je dobra“, rekao je Bašić.
„Svatko od nas radi po svom, trebamo se više povezati“, istaknula je Olivera Jurković Majić iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Upozorila je i na vjerski turizam i turizam za invalide koji su nerazvijeni i predstavljaju nove mogućnosti. Vedran Režić, direktor poduzeća Squash tower & First Fitness Zagreb razumije kako gosti traževiše aktivnosti i zanimacije, te je zbog toga potrebno više kapaciteta za sport, a to mogu iskoristiti različite sportske reprezentacije za pripreme. „Dosta hrvatskih reprezentacija ide u Sloveniju i neke druge države, a ostali bi doma kad bismo izgradili kapacitete po europskim standardima. Važna je kompletna usluga“, istaknuo je, ali se s njim nije potpuno složio Dan Vidošević.

„Zadovoljavamo potrebe, kod nas na pripreme dolaze nogometna i košarkaška reprezentacija“, rekao je, ali je i istaknuo drugi problem – obrazovanje. „Ako nemamo dobrog receptora, kuhara, konobara, počet ćemo uvozit strance kojima nije problem naučit hrvatski, no osim toga za strane turiste nekad hrvatski ne bi ni bio potreban“, istaknuo je.