Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Skoko o predsjedanju Hrvatske EU 2020

Na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo" o izazovima predsjedanja Hrvatske Europskom unijom 2020. nakon premijera Plenkovića, govorio je dr. Božo Skoko.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje će od 1. siječnja 2020. biti "privremeno" sjedište Europske unije, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem održana je konferencija Večernjeg lista pod nazivom "Predsjedanje Hrvatske EU" u sklopu ciklusa "Hrvatska kakvu trebamo". Nakon pozdravnog govora glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića i intervjua s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, koji je predstavio ciljeve predsjedanja te tehničke pripreme za taj izazovan posao, ekspertna predavanja o mogućnostima koje Hrvatskoj donosi predsjedanje održali su: prof.dr.sc. Božo Skoko, prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Skoko je izlagao na temu "Predsjedanje Hrvatske EU - prilika za novi imidž Hrvatske u svijetu". Istaknuo je kako 2020. godina ima posebnu simboliku u životu hrvatske države, jer predstavlja godinu velikih potencijala i mogućnosti u smislu privlačenja globalne pozornosti. Podsjetimo, u prvoj polovici godine Hrvatska predsjeda Europskom unijom, a Zagreb će na pola godine, zajedno s Briselom, biti glavni grad ujedinjene Europe. Rijeka je Europska prijestolnica kulture. Hrvatska nogometna reprezentacija, svjetski viceprvak, nastupa na Europskom nogometnom prvenstvu, a najuspješniji sportaši na Olimpijskim igrama u Tokiju. Ove godine Hrvatska će se predstaviti u velikom stilu i na Svjetskoj izložbi u Dubaiju kroz kreativni i inovativni potencijal svojih ljudi kroz povijest i danas. A cijelu godinu obilježavamo i 1600. obljetnicu smrti svetog Jeronima, jednog od najpopularnijih svetaca Katoličke Crkve, velikog crkvenog naučitelja, velikana kršćanske kulture i europske civilizacije, prevoditelja Biblije na latinski jezik i zasigurno jednog od najvećih velikana rođenih na našim prostorima. "Dakle, imamo niz mogućnosti i izazova, zahvaljujući kojima bi Hrvatska mogla i trebala biti u središtu europske i svjetske pozornosti. Pozornost imamo, a na nama je da svijetu ispričamo svoju priču, po kojoj će nas prepoznati, zapamtiti i još više poštovati. Marketinškim rječnikom rečeno – pozornost je tu, a sada nam predstoji pobuditi interes i želju te potaknuti na akciju, odnosno promatrače pretvoriti u zainteresiranu publiku, obožavatelje, goste, kupce, poklonike i lobiste…" - rekao je Skoko.

„U svijetu tradicionalne politike moći radilo se o tome čija će vojska ili ekonomija pobijediti. U današnjem se informacijskom dobu u politici radi i o tome čija će "priča" pobijediti. Nacionalne su priče zaista jedna vrsta valute. Vlade se natječu jedna s drugom i s drugim organizacijama kako bi poboljšale svoju vjerodostojnost i oslabile onu svojih suparnika.“ – piše američki diplomat i profesor Joseph Nye, autor koncepta „meke moći“, koji tvrdi da 21. stoljeće pripada i malim državama, ako imaju snagu karizme i vrijednosti, koje će utjecati na druge. A Hrvatska potencijal za to definitivno ima. Samo je pitanje je li osvijestila to svoje bogatstvo i koristi li ga na pravi način. Upravo zbog toga nam se predsjedanje Europskom unijom čini izvrsnom prilikom da se svijetu predstavimo, ne samo kao turistička destinacija, što smo uglavnom činili do sada, već i politički, odnosno gospodarski brend. - zaključio je Skoko, te podsjetio kako je još u proljeće 2016. europski portal Politico pisao kako je Hrvatska najmanje utjecajna članica Europske unije. U međuvremenu su napravljeni značajni iskoraci, što je vidljivo po sve većem utjecaju Hrvata u europskim političkim institucijama. Uostalom Hrvatica Marija Pejčinović Burić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, izabrana je za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe, europarlamentarka Dubravka Šuica nova je potpredsjednica Europske komisije… Hrvatska predsjednica, koja je percipirana kao jedna od najpopularnijih svjetskih liderica, inicirala je jače povezivanje Hrvatske sa zemljama srednje Europe kroz inicijativu „Tri mora“, koju je zdušno podržao i američki predsjednik Trump, otoplila je odnose s najutjecajnijim državama svijeta te potaknula niz tema na globalnim forumima, poput UN-a. Dubrovnik je bio domaćin značajnog samita Kine i zemalja srednje i jugoistočne Europe, a Zagreb su za svoj izborni kongres izabrali i političari utjecajne Europske pučke stranke. Dakle, kombinacija diplomata na čelu države – Andreja Plenkovića na poziciji predsjednika Vlade i Kolinde Grabar Kitarović, na čelu države, dala je rezultate. Hrvatska postaje sve vidljiviji igrač u europskim poslovima, ali i na globalnoj pozornici. No, konkurencija je velika, baš kao i potrebe suvremene Hrvatske, pa je ovo prilika da naša zemlja izgradi dodatnu i trajnu prepoznatljivost kroz svoje politike i inicijative, odnosno vrijednosti koje donosi u zajedničke institucije te da se nametne kao članica EU bez koje se ne može odlučivati. - istaknuo je profesor Skoko.

Tijekom izlaganja je iznio i 25 priča kroz koje bi se Hrvatska mogla i trebala predstaviti svojim europskim susjedima.