Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Tko je odgovoran za ratove na području Jugoslavije? – rezultati opsežnog istraživanja

Kad je u pitanju "traženje krivca" za ratove na području bivše Jugoslavije najveći konsenzus među ispitanicima postoji u Sloveniji i Hrvatskoj. U ostalim državama odgovornost je raspodijeljena na različite aktere.

Ipak najveći stupanj slaganja u svim državama postoji oko Slobodana Miloševića, kao najodgovornijeg za stradanja na Balkanu.

U sklopu ovogodišnjih Hrvatskih politoloških razgovora, koji su održani na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 6. i 7. studenoga, dr. sc. Božo Skoko, objavio je dio rezultata opsežnog terenskog istraživanja na uzorku od 6.087 ispitanika, koje je proveo o međusobnoj percepciji država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, gotovo dva desetljeća nakon raspada Jugoslavije i deset godina nakon završetka međusobnih sukoba. Autor je, među ostalim, istražio kako javno mnijenje u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji doživljava odgovornost za ratove na našim prostorima, nakon vremenske distance i mnogobrojnih suđenja za ratne zločine.

Činjenica je da ratne posljedice još uvijek predstavljaju opterećenje u odnosima među državama bivše Jugoslavije. Tu temu jedni pretvaraju u tabu a drugi projiciraju u nepremostivu prepreku u odnosima prema pojedinim državama. Je li došlo vrijeme za "raščišćavanje prošlosti" ili svatko još uvijek ima svoju istinu?

dr.sc. Božo Skoko

Prema rezultatima istraživanja, odgovornost za ratove na području bivše Jugoslavije prilično je podijeljena s obzirom na gledišta iz pojedinih država, međutim, kao glavni akteri se nameću: političari bivše Jugoslavije, Slobodan Milošević, Srbi i međunarodna zajednica. Zbirno gledano, narodi bivših jugoslavenskih država najveću odgovornost pripisuju svim političarima bivše Jugoslavije. Na drugom mjestu po odgovornosti je Slobodan Milošević a potom Srbi i međunarodna zajednici. No, po pojedinim državama odgovornost je različito podijeljena a odgovornima se, u značajnom postotku, smatra još nekoliko ponuđenih aktera.
Srbija i Crna Gora, koje su na istoj strani sudjelovale u ratovima, logično imaju podjednak pogled na odgovornost, s tim da je kod crnogorskih ispitanika naglašenija odgovornost Slobodana Miloševića (25%) a kod srbijanskih međunarodne zajednice (36%). Također značajnu odgovornost pripisuju tadašnjem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu (21% u obje zemlje) te (nešto manju) bosanskohercegovačkom predsjedniku Aliji Izetbegoviću (15% i 16%). Zanimljivo je da čak 18% Srba odgovornost prebacuje na Slobodana Miloševića. Također ispitanici u obje države rat pravdaju i spletom okolnosti (14% u Srbiji i 11% u Crnoj Gori). Zanimljivo je da 9% crnogorskih ispitanika odgovornost pripisuje Srbima kao narodu, a 4% Srba sebe vidi kao odgovorne.

U Bosni i Hercegovini, koja je najviše stradala u ratovima i u kojoj žive sva tri naroda, najodgovornijima smatraju Srbe kao narod (37%) i Slobodana Miloševića (34%). Potom gotovo podjednako prebacuju odgovornost na međunarodnu zajednicu (28%) i tadašnje političare podjednako u svim državama (26%). Na petom mjestu po odgovornosti je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman (23%). Zanimljivo je da čak 15% bosanskohercegovačkih ispitanika odgovornost pripisuje i svome prvom predsjedniku Aliji Izetbegoviću. U BiH se u značajnijoj mjeri nego u drugim državama kao „krivac“ pojavljuje i JNA (11%).

Slovenci su najjasniji u svojim stajalištima i po svojim odgovorima se prilično razlikuju od ostalih naroda ali su najsličniji Hrvatima. Kod njih, baš kao i u Hrvatskoj, vlada priličan konsenzus kako su najodgovorniji za ratove na tlu bivše države Srbi (31%) i Slobodan Milošević (28%). Ostale kategorije, u odnosu na navedene prilično su zanemarive. Naime, tek 10% ispitanika prebacuje odgovornost na sve političare podjednako.

U Hrvatskoj je slična situacija, gdje čak 54% ispitanika odgovornima smatra Srbe a 28 % Slobodana Miloševića. Ni Hrvati, poput Slovenaca, ne pripisuju odgovornost svim političarima podjednako, niti vjeruju u slučajnost. Zanimljivo je da čak 11 posto hrvatskih ispitanika odgovornost prebacuje i na bivšeg hrvatskog predsjednika Tuđmana.

U Makedoniji se najveća odgovornost pripisuje svim jugoslavenskim političarima podjednako (38%), potom Slobodanu Miloševiću (29%) i Srbima (25%). Za razliku od drugih naroda, Makedonci kao odgovorne navode i Albance (13%).

Tek oko jedne desetine ispitanika u svim državama (osim Srbije u kojoj je ta brojka nešto značajnija – 15%), odgovornost pripisuju Hrvatima. Prema stajalištima ispitanika u svim državama, osim Slovenije, odgovornost hrvatskog predsjednika Tuđmana je nešto veća (u prosjeku 17%). U Sloveniji to misli tek 7% ispitanika.

Slobodan Milošević, kao izdvojena osoba, najveći je krivac za ratove na područjima bivše Jugoslavije, pa čak i u vlastitoj zemlji (18% srbijanskih ispitanika tako se izjasnilo). Kad je u pitanju kolektivna krivnja, bosanskohercegovački ispitanici u najvećem postotku (37%) optužuju Srbe, potom u nešto manjoj mjeri Slovenci (31%). Četvrtina Makedonaca odgovornost također prebacuje na svoje susjede a Crnogorci ih uglavnom lišavaju odgovornosti (tek 9% ih optužuje).

Dakle, osim Slovenije i Hrvatske u kojima postoji priličan konsenzus oko odgovornosti, u ostalim državama bivše Jugoslavije odgovornost je raspodijeljena na različite aktere. A pogled na rat još uvijek se formira ovisno o vlastitim interesima i pogledima na suvremenu prošlost, iako postoji značajno slaganje u svim državama jedino kad je u pitanju Slobodan Milošević. Nešto manji konsenzus, zbog slovenskog i hrvatskog neslaganja, je onaj oko odgovornosti njegovih tadašnjih kolega, a još nešto manji oko negativne uloge međunarodne zajednice i Srba kao naroda.