Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je osam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Tko su hrvatski prijatelji u Europi?

Na našim prostorima već je godinama uvriježeno mišljenje kako su tradicionalni prijatelji Hrvatske - Njemačka, Austrija i Vatikan a Srbije Rusija, Velika Britanija i Francuska.

Istini za volju to se moglo i osjetiti posljednjih petnaestak godina - od priznanja Hrvatske do nekažnjavanja srpskih zlodjela. Međutim, kako se međunarodna politika uglavnom vodi interesima, čini se da se i naklonosti velikih europskih sila mijenjaju.

Iako većina hrvatskih građana još doživljava Njemačku kao svog velikog zagovornika na putu prema Europskoj uniji, istraživanje Eurobarometra (koji redovito mjeri bilò europskih naroda) pokazuje da je takva percepcija prilično pogrešna. Naime, činjenice pokazuju da Nijemci i nisu tako skloni ulasku Hrvatske u EU te da se Slovenci, unatoč svemu, ipak nalazi među zagovarateljima naše europske budućnosti. Prema tom istraživanju, krajem prošle godine, više protivnika nego podupiratelja ulaska Hrvatske u EU bilo je upravo u Njemačkoj, te Italiji, Luksemburgu i Britaniji.

Top ljestvica potpore Hrvatskoj (iznad 50%) u zamljama EU izgledala je ovako: Slovačka, Češka, Poljska, Mađarska, Švedska, Malta, Letonija, Cipar, Grčka, Nizozemska... Dakle, Hrvatska ima najveću potporu uglavnom novih članica, koje su s nama dijelile sudbinu komunizma i iz kojih nam redovito dolaze turisti. Njemački narod, kojem smo prije 15 godina pjevali «Danke Deutschland» ne želi tako skoro vidjeti Hrvatsku u svome europskom dvorištu. Ali da se ne bismo zavaravali, Nijemci i drugi moćni europski narodi, još manje žele vidjeti Tursku i druge bivše jugoslavenske republike u EU. Oni očito imaju dovoljno vlastitih problema da bi se još opterećivali našima.

No, ukoliko vlade tih država uoče da se njihovim ulagačima, trgovcima ili turistima više isplati da budemo unutar «schengenske» granice, Hrvatska će biti članica EU i prije 2012., pa i protiv volje njihovih građana, koji razmišljaju više emocionalno a manje pragmatično. U politici ionako nema ljubavi, pa tako ni trajnih prijatelja i neprijatelja, a volja naroda se poštuje uglavnom na izborima.