Božo Skoko

dr.sc. Božo Skoko

Božo Skoko je redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog studija Odnosi s javnošću. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
  • Pratite me na društvenim mrežama
  • facebook icon
  • facebook icon

Tko su najveći hrvatski velikani?

Veliko istrazivanje hrvatskog identiteta

Evo najljepše moguće novogodišnje čestitke svima koji vjeruju da hrvatski narod i hrvatski građani posljednjih godina postaju mudriji i pametniji! A i onima koji se tomu barem nadaju i koje to veseli. Prema najnovijem istraživanju, što ga je na tu temu pod stručnim vodstvom dr. Bože Skoke provela tvrtka Millenium promocija, a čije rezultate Večernji list ekskluzivno objavljuje, među najveća i najvažnija tri Hrvata nema ni Tita, ni Tuđmana, niti bilo kojeg drugog političara. Hrvati su se opredijelili za znanost i književnost! Na prvom je mjestu premoćno Nikola Tesla, za kojeg se izjasnilo čak 87 posto od tisuću ispitanika, koliko ih je bilo obuhvaćeno ovim najvećim i do sada najozbiljnijim ispitivanjem javnog mnijenja provedenog pod naslovom “Tko su hrvatski velikani?”.
Na drugom mjestu sa 63 posto glasova je Ruđer Bošković, a na trećem Miroslav Krleža s 48 posto, dok dvojica na četvrtom mjestu imaju po 40 posto glasova. A ta dvojica su Josip Broz Tito i August Šenoa. Kao i u većini dosadašnjih anketa na istu temu, Tuđman je ponovo zaostao jedno mjesto za Titom s 32 posto glasova, a političare, vojskovođe i lidere i u nastavku liste u stopu prate velikani druge vrste. Tako je šesti Stjepan Radić, ali i Slavoljub Penkala. Na sedmom su mjestu kralj Tomislav i ban Josip Jelačić, skupa s Markom Polom. Osmi je Matija Gubec, deveto mjesto Ante Starčević dijeli s Ivanom Brlić Mažuranić, a na desetom mjestu je Tin Ujević. Ante Pavelića nema ni u primislima. Ili možda samo tamo.
Do ovih apsolutnih pobjednika došlo se usporedbom i ukrštavanjem tri liste, odnosno tri kategorije velikana koje su birali ispitanici. Svaki je ispitanik, naime, posebno zamoljen da spontano imenuje, ili s ponuđene liste odabere “trojicu najvećih hrvatskih istraživača, izumitelja, odnosno znanstvenika”, potom “trojicu najvećih hrvatskih državnika, lidera lili predvodnika političkih trendova”, te “trojicu najvećih hrvatskih književnika”. Ali, svako od ta tri pitanja imalo je u svom nastavku još jednu odrednicu koja ovo istraživanje razlikuje od svih dosadašnjih. U sve tri kategorije od ljudi se tražilo da razmisle i odaberu velikane “po kojima bi Hrvatska trebala poznata u svijetu”. Inicijator i voditelj istraživanja Božo Skoko ne misli da je ta “vanjskopolitička” odrednica presudno utjecala na rezultate, ali mu je skori ulazak Hrvatske u Europsku Uniju bio glavni poticaj za ovakvo ispitivanje javnog mnijenja. Na početku svoje knjige “Država kao brend” (Matica hrvatska, Zagreb, 2009.) Skoko citira jednog od najpoznatijih teoretičara upravljanja nacionalnim identitetom i imidžem Simona Anholta koji piše: “Sve odgovorne vlade, u ime svog naroda, svojih institucija i tvrtki, moraju otkriti kakva je percepcija njihove zemlje u svijetu i razviti strategiju za upravljanje njome”. Upravljanje nacionalnim identitetom jedna je od glavnih znanstveničkih preokupacija mladog i ambicioznog znanstvenika, koji, sasvim ispravno, smatra da je finalizacija procesa ulaska Hrvatske u EU idealna prilika da mi, Hrvati, još jednom među sobom protresemo tko smo, što smo i kakvi smo, a osobito da se odlučimo tko su najbolji i najveći koje ćemo isturiti kao svoj zaštitni znak prema svijetu. Naime, sljedećih par godina Hrvatska će biti pod svjetlima reflektora, kao što se moglo predosjetiti već prigodom nedavnog potpisivanja pristupnog sporazuma u Bruxellesu. Svijet, a osobito ostale zemlje Europe, bit će zainteresirani za nas i željet će saznati o nama više od onoga što sada znaju, a to je uglavnom vrlo malo ili nimalo. Iz vlastitog iskustva koje uključuje suradnju s brojnim međunarodnim institucijama, ustanovama i tvrtkama, Skoko govori kako već sada sve češće dolaze upiti iz inozemstva o hrvatskim specifičnostima i bogatstvima, uključujući i velikane oko čije veličine u samoj Hrvatskoj postoji konsenzus. Premda geslo Millenium promocije kaže da nitko nije nepredvidljiv (“Nobody’s Unpredictable”), sam Skoko kaže da su ga rezultati ovog istraživanja iznenadili, i to ugodno, misleći pri tom na izraženi odmak od političara.
Ovo je ispitivanje namjerno bilo ograničeno na spomenute tri kategorije zato što je riječ tek o početku istraživačkog ciklusa u kojem će se već sljedeće godine na isti način hrvatske građane propitivati o hrvatskim graditeljima, umjetnicima i glazbenim talentima, zatim prosvjetiteljima koji su zadužili Europu, o predvodnicima društvenih promjena, svecima, kao i hrvatskim sportskim velikanima.
Prvo ovakvo istraživanje tek je početak projekta kojim bi Hrvatska, smatra Skoko, trebala što skorije biti u stanju napraviti katalog svojih sto velikana, po uzoru na slične projekte koje su različite institucije poduzele u mnogim zemljama, a u čemu je većini uzor bio BBC koji se prihvatio posla definiranja sto najvećih Britanaca.
Budući da su sudionici u ovom istraživanju klasificirani i prema demografskim parametrima (spol, dob, obrazovanje, tip naselja, regija) kao i političkim preferencijama, među rezultatima pojedinačnih kategorija, koje predstavljamo na sljedećim stranicama, ima još iznenađenja i kurioziteta.

Preuzmite cijeli tekst ovdje